Affichage des articles dont le libellé est mwin. Afficher tous les articles
Affichage des articles dont le libellé est mwin. Afficher tous les articles

jeudi 12 novembre 2009

Disaknapodi.

Disaknapodi,

Té dann nout péi i fé bon viv, mé sak lé vréman rogrétan sé tousa la salté domoun i zét, partou san réflési, sépakoman. Swa domoun lé makot an nésan ou i dévyin konmsa, antouléka, dann sominn-si minm, alé parkoman in boug garé si in parking in gran sirfas, fine sanz son marmay, olyé mét lo kous dann in sak é mèt dann la poubèl, li balans sa zis dann lo bor ranpar koté li lé garé.

Kosa ou vé fé sanm boug konmsa, si na pwin réspé dann somin é po la natir, mi poz amwin lo kèstyon son kaz èské li fé konmsa, li zèt dann son kour kwé? Antouléka lé pa sir li wa lir so mézaz, mé si zamé li tonm in zour dési. Fodré li sanz son mantalité. Si inn ti bout latèr konmsala nana domoun i rèspèk pa, koman nafé po lavnir. Mwin la di ali sak li fé lé pa byin, mé a di a mwin pa mwin i nétway, mwin la répon, rèzman sé pa mwin pars mwin noré fé manz ali son salté. Sé pa la ont la pran ali, mwin la vi li la désann de son kat kat, li la glisé dann lo bordaz, mi èspèr lété po ramas son zafèr li la zété.

George SOUBOU.

mercredi 11 novembre 2009

Lang kréol rénioné!

Lang rénioné la!

Lang rénioné la lé konm lo Maloya, avan té intèrdi koméla lé rokoni, konm in litilité. Mé na ankor domoun lé kont so nafèr la pokosa? Si nou gard byin sé bann moun i tiliz plisouvandéfwa la lang sanm lamizik po zot profi, politik sinon po fé rant larzan, kan i raport azot, i bouz pa. Mé lo problinm sé ké si zot té ékri azot fason la pétèt té noré té dakor, mé wala! zot bann ti kamarad la pas dovan zot la prann lo nafèr po zot. Astèr i batay po in K ou in C, bon! mwin mi lès azot dann zot caca, é mi tiliz mon K. Sak la pa kontan oubli pa ké na dot sit kolonyalis i itiliz dot maynèr ékri. Nout lang sé po lisntan in lang na pwin vréman in grafi, asé pousé, po linstan lé plito fonolozik. anfin na domoun i travay si in not manèyr ékri, mi pé ankouraz azot.

Ofèt ousa ilé bann média i zafèr po la lang rénioné? Antouléka nana konm i di lo bann zingl mé bann zaksyon mwin pokor vi.


In verb i dévré fé son laparisyon biynto lo vèrb pousbouton. Mi pousbouton, li pous bouton, li wa pousbouton. Sa sé in nafèr in boug ra rakont a mwin son travay posa nou wa koz prosinnman si so pozé bouton!

Georges Soubou.