samedi 1 janvier 2011

Belle de nuit. Mirabilis jalapa.

Belle de nuit, ou sinonsa zoumine!

Sé un plant la kanmin fé soufèr plann gratèr konn in lépok sousa , dézèrban, sinon mékanizasyon té navé pwin. Sé plito in plant , asé anvaisan, pli pir ké zèrb dir kan li la giny innti plass po larg son rasine.

An toulé ka si zot i vé asté si lo web na domoun i vann lo grin et po asévé lé sèr. Kon la toujour di si lo web tout lé vandable.

Georges Soubou

vendredi 31 décembre 2010

BARBE MAÏS

Flore réunionionnaise.

Utilisation dans la médecine sainte, à la Réunion. Bon po sak i koné pa la barb maiy té souvan ansèrvi dann tan lontan ( é minm koméla par sèrtin moun) po sonyé inndé maladi sak té souvandéfwa pa bézwin aléwar doktèr, parsk lo doktèr li minm té asé lwin é navé pwin in bonpé. Koméla la vi lé sèr na tout sort kalité lasistana po èdé, dann tan lontan navé pwin tousa, si ou navé pwin alorla out kanar té nwar.

Tousa lé réperkité si la sosyété nou viv zordizour, bonpé i atann kwi. Nou va arnir si so tizann la talèr domoun sakl lo zyé na ankor malol dann zyé wa kriyé.

Té ansèrvi po bann domoun navé difikilté pi pisé, lorin té pa gayar, po brilr léstoma, é po rafrési.


Lo barcb maiy li minm na logou maiy bwi lé gayar po bwar?


Georges Soubou.

FLORE REUNION

Plantes de la Réunion.


Inndé ti zorkidé!

Arla inndé ti zorkidé po zot, konm idi so bann kalité la i fo lo swin si zot i vé gard ali zoli, é sirtou si zot i vé rovoir ali fléri. E konm idi zoli po dézour apréla sé azot de voir.

Georges Soubou.

Quatre epices.

Katrépis!

Bon arla in zépis dann la kwizine rénioné, pa toulmoun i ansèrv sirtou bann nouvo zénérasyon. Sé in zépis i fé rapèl sirtou a moin bonpé zafèr dann tan lontan.

Byin ké na ankor in takon lopyé dann sèrtin kour domoun, lé rar i ansèrv, pétèt osi parski koné pa koman. Bann vyé gramoun (mi di pas tout zénérasyon i ansèrv pa) kaziman dann tout kari i mèt, é konm mi di fo byin konèt lo dozaz sinon i riskab rogrété, épi pa tout domoun i yinm osi.

Bon mwin sak mwin lavé romarké té bonpé anservi dann cari lo grin sek. Koméla, lé rar i ansèr, akoz bann pla sirzélé, bann kari i sort déor, bonpé domoun na anvi gout lo gouyav de FRANS, sé posa fo dir osi ké dann so gouyav de frans la na bonpé vitamin KST (kat pyé sou tèr). Obézité, maladi tout sort.

Sak bann sersèr i di anfinnkont bann zotorité lé anplas i fé pa in kont ansan, vi ké zot na dé par anndan, fénir zafèr lézot i ansèrv pa, Kon i di in dalon amwin, banna i fé nir,banna, nana lo bann lopital, é banna nana lo médikaman, sé po sa konm idi trakas pa!



Antouléka mi invit azot rodékouv tout bann fri lontan, bann resèt lontan si lo rézo soubou.fr, (net ikzist pi po linstan mwin la fé konfians a in bann M.... la pèrd po linstan.

GEORGES SOUBOU

mercredi 29 décembre 2010

Le romarin, Rosmarinus officinalis.

Flore réunionnaise,

Kosa nou pé dir si so plante la? Ansèrvi ean érop é ayer an kwizine konm an médsine. Isi lé plito tilizé konm médikaman, po sézisman,doulèr lo vantr, é osi palpitasyon.


Bon konm i di na in takon rémèd granmèr, sak i giny pa somey,sak lé fatigé, i paré osi sé in bon lafrodizyak po sak i koné anservi.

Georges Soubou