vendredi 31 décembre 2010

BARBE MAÏS

Flore réunionionnaise.

Utilisation dans la médecine sainte, à la Réunion. Bon po sak i koné pa la barb maiy té souvan ansèrvi dann tan lontan ( é minm koméla par sèrtin moun) po sonyé inndé maladi sak té souvandéfwa pa bézwin aléwar doktèr, parsk lo doktèr li minm té asé lwin é navé pwin in bonpé. Koméla la vi lé sèr na tout sort kalité lasistana po èdé, dann tan lontan navé pwin tousa, si ou navé pwin alorla out kanar té nwar.

Tousa lé réperkité si la sosyété nou viv zordizour, bonpé i atann kwi. Nou va arnir si so tizann la talèr domoun sakl lo zyé na ankor malol dann zyé wa kriyé.

Té ansèrvi po bann domoun navé difikilté pi pisé, lorin té pa gayar, po brilr léstoma, é po rafrési.


Lo barcb maiy li minm na logou maiy bwi lé gayar po bwar?


Georges Soubou.

FLORE REUNION

Plantes de la Réunion.


Inndé ti zorkidé!

Arla inndé ti zorkidé po zot, konm idi so bann kalité la i fo lo swin si zot i vé gard ali zoli, é sirtou si zot i vé rovoir ali fléri. E konm idi zoli po dézour apréla sé azot de voir.

Georges Soubou.

Quatre epices.

Katrépis!

Bon arla in zépis dann la kwizine rénioné, pa toulmoun i ansèrv sirtou bann nouvo zénérasyon. Sé in zépis i fé rapèl sirtou a moin bonpé zafèr dann tan lontan.

Byin ké na ankor in takon lopyé dann sèrtin kour domoun, lé rar i ansèrv, pétèt osi parski koné pa koman. Bann vyé gramoun (mi di pas tout zénérasyon i ansèrv pa) kaziman dann tout kari i mèt, é konm mi di fo byin konèt lo dozaz sinon i riskab rogrété, épi pa tout domoun i yinm osi.

Bon mwin sak mwin lavé romarké té bonpé anservi dann cari lo grin sek. Koméla, lé rar i ansèr, akoz bann pla sirzélé, bann kari i sort déor, bonpé domoun na anvi gout lo gouyav de FRANS, sé posa fo dir osi ké dann so gouyav de frans la na bonpé vitamin KST (kat pyé sou tèr). Obézité, maladi tout sort.

Sak bann sersèr i di anfinnkont bann zotorité lé anplas i fé pa in kont ansan, vi ké zot na dé par anndan, fénir zafèr lézot i ansèrv pa, Kon i di in dalon amwin, banna i fé nir,banna, nana lo bann lopital, é banna nana lo médikaman, sé po sa konm idi trakas pa!



Antouléka mi invit azot rodékouv tout bann fri lontan, bann resèt lontan si lo rézo soubou.fr, (net ikzist pi po linstan mwin la fé konfians a in bann M.... la pèrd po linstan.

GEORGES SOUBOU

mercredi 29 décembre 2010

Le romarin, Rosmarinus officinalis.

Flore réunionnaise,

Kosa nou pé dir si so plante la? Ansèrvi ean érop é ayer an kwizine konm an médsine. Isi lé plito tilizé konm médikaman, po sézisman,doulèr lo vantr, é osi palpitasyon.


Bon konm i di na in takon rémèd granmèr, sak i giny pa somey,sak lé fatigé, i paré osi sé in bon lafrodizyak po sak i koné anservi.

Georges Soubou

mardi 28 décembre 2010

Verveine citronnelle

Verveine,

Sa i paré in plant i pous pa partou konmsala, konm koméla bann domoun i komans (inpé pa tout) yinm la natir alor i komans a trouvé inpé partour. Sé in plant i yinm la frésèr é i vyin byin sirtou dann léo.

Pokosa sa lé bon? I paré sé in afrodizyak, po bann domoun i rod in léksitasyon po la kor, sirtou bononm, mé fanm osi dann ta. Sa na in gayar lodèr et krwa amoin i fé plézir santir ali, mé sinon lé bon po domoun na mal léstoma, indizèstion, vomisman, ek dot nafèr ankor. Konm lot kalité vèrvinn lé bon po domoun nana problinm po dormir la swar!


Soubou Georges

jeudi 23 décembre 2010

Letchi de la Réunion. Létsi.

Plantes et arbres de la Réunion!

Lé sinpl kan la pèryod Noel i apros, sé in pyé dobwa i donn a gogo, lo sèl problinm konm longani sé la pli.
An so lané 2010, la sézon té gayar, lo bann pyé lé an far an takon,an pondiak.


Sak lé gayar romarké sé ké su sin-Pir é min dann lé zot kartyé, la plipar domoun na in pyé planté dann la kour ( sof byinsir an vil ousa béton lé an pagay). Sak mi romark dopi inndé zané la sansibilizasyon inndé moun po la natir. Mwin mi di i fo kontinyé konmsa é pa ézité po plant, inn ti pyé-dobwa po sak na ankor inn ti bout térin.

Georges Soubou

dimanche 12 décembre 2010

samedi 11 décembre 2010