dimanche 30 août 2009

Obésité Ile de la Réunion (document créole réunionnais).

Obézité, gromoun dann nout péi.

Lobézité dan nout péi, sé in fénominn i dat dopi lo komansman, banna lo vouli sanz nou maniyèr viv, é dékalk anou si lo forma éropéin. Kan nou pans i fo inné zénérasyon po lo kor in moune adapt ali a in sanzman brital de mod de vi, lé pa étonan de war ké domoun i tonm malad sanm, sanm so langrèsman forsé.

Nou vé manz pa sèr, i bès la kalité bann prodwi kiswa konsèrv ou zanimo, Osi biyn ki donn bann poul, koson, bann zanimo prodwit po angrès pli vit, é malgré banna i di i fé pa aryin si la santé domoun, ( rèst a prouvé viv ké lo bann laboratwar i frabrik so bann prodwi, sé zot i fé lo bann kontrol, é sé zot i fourni anou médikaman kan nou lé malad, sé so bann gro sosiyété kapitalis i anprofit de tout fason), si nou rogard nout sosiyété isi Larényon, nou rogard nout bann marmay grandi, lé pa normal zot i dévélop konmsala, inta la grès, ésouflé.

I paré ké 1 marmay rénioné si 5 na problinm lo pwa, la mazorité nout popilasyon lé anpèsté sanm lo diabèt, alor avann navé 15 20 an desa, navé prèské po domoun atin de so bann maladi la. La swit sur zournal.e-reunion.fr

lundi 24 août 2009

Zinfos : batay, dispit dann nout péi dram dann la famiy.

Dram familiyal isi.
Po slané la na in takon domoun i tiyé azot antr zot. Larénion po so lané 2009, na in takon dram, sirtou familyal lé inpardonabl sirtou kan na zanfan lé anndan. A so lépok ousa nou viv tousa i devré pa ékzisté. Dé pli anplis i va bann koupl i tiyé azot antrozot, é tout la famiy i pas.

Dann tan lontan navé dispit, té violan, mé pa konm azordi, pli i avans tout i sava an sarèt saviré. Po sèrtin bann psikolog ou sinonsa bann mèdsin i di ké sé in kètiyon, lédikasyon bann marmay, kan lé ti sèrtin marmay, zot paran i di azot zamé non, é sé kan i deviyn adilt, banna i aksèpt pa lo rofi, sé posa dapré zot na in tankon dram depli an plis.

Na sèrtinn man la vérité ladan, mé sak i spas dann la tèt in moun lé dir po kontrolé, lo moun li minm, lé inprévizibl. Nou sava pa mèt sa si lo kont lo déstin, sak i fo dir osi ké nou na in sèrtin lédikasyon na kaziman pli d-valèr. Pli de respé po pèrsonn, in lévolisyon lavi lé bazé si nafèr san valèr.

An longèr zourné, bann marmay lé dovan bann zé violan, lé paran i asté la plipar lotan san kontrolé.
Latélé i basine anou sanm, bann film violan, finm kaziman érotik ( fé-lamour, top modèl, po sit sa ) bann fèyton an losikré bann domoun lé domi touni anndan, i anbras a sak instan, losikré ladilafé, dispit divors , sakinn i pas sanm inn alot. lir la swit...

Radio nimérik èk la télé.


Radio nimérik po dann pa lontan.

Nana sak i atann sanm inpasyans larivé de so nouvo forma po radyo. Nana sak i vé pa pars zot nora pa asé moyin po zéré ( déza bann radyo asosiativ Larényon i komans kriyé, na in bonpé lé sir i sava giny lo kou pa asé moyin finans, é pa bonpé boug kalifiyé po tavay si so tip média " épi bann boug, lé kalifiyé si sava pa travay po in kontra lamizèr sa lé sir").

Kosa ilé so sistinm difizyon? Aparaman sa lé bazé si lo sistinm konprésyon i itiliz téknolozi Mpg4,(sora itilizé osi po TNT dann pa lontan dann nout péi, mé kan? dopi lo tan ni atann), so téknik i nétway tout sinyal, ké nout zorèy i antan pa, i rann sa pir é san parazit.

Sé in sistinm i pèrmèt giny in kalité lo son parèy in CD po lamizik, so sistinm na plizir é minm in takon lavantaz, ou pé tansport bann fisiyé data, konm bann posèt lo santèr é in takon dot zinformasyon, titr, tousala tout sorkalité zinformasyon.

Sé lo syistnm dé konprésyon, mi diré Mp3 po vidéo. Lo sé konm an télésarzman, lo bann doné lé kodé par paké é miltipléxé po la difizyon si radio.
.
Sanm in sèl émétèr, na pliziyèr radio i pé difizé konm par satélit sou form de bouké, sanm in débi i pé alé ziska pré de 2 mégabit par sekond.

So sistinm lé plis avantazé par rapor la Fm, ousa i tiliz in takon frékans, po Larénion in radio o liyé tiliz 17 frékans, poura itilizé inn ou dé po kouv tout lil.

Po mwin ki itiliz lo forma Mpg4 po difiz bann ti program si bann platform vidéo, li rédwi in bonpé lo pwa bann vidéo, po in kalité lé gayar, épila, sé la plas anplis po lo disk dir.
La teknolozi Mpg1 ou Mpg2 lé ansèrvi osi

Rédasyon SOUBOU GEORGES lir la swit...

samedi 22 août 2009

Gayar zimaz Stèle dans les hauts de l'Ile

Ar la inn gayar ti zimaz mwin la prann po zot dann léo Larényon, parkoté lo park nasyonal léo. Arla ankor in zimaz i prouv azot ké nout péi lé zoli na gayar péizaz, é ké domoun, la touzour anvi kolonizer.

Oubli pa alé zét in ziyé si nout E zournal http://zournal.e-reunion.fr

Pour mieux apprécier la nature des hauts de la Réunion.